Kontakti

Adresa
Vukovarska 58, 51000 Rijeka

E-mail
pgsri@hi.t-com.hr

Ravnateljica
Senija Zelić-Pavelić, dipl. psiholog
051/675-740

Tajništvo
Đurđica Lacković, dipl. pravnik
051/675-740

Stručna služba
Sonja Crnić, dipl. psiholog
051/675-738

Administrator
Dobrila Vlastelica
051/675.732

Voditelj grafičkog kabineta
Edvard Bego
051/675-609

 

 

 

 

 

 

 

 

Kutak za roditelje

Kutak za roditelje je vrlo važan tu vam nudimo nešto informativnog materijala s raznim temama vezanim uz odrastanje naše djece pa ako ste zainteresirani uzmite i pročitajte.

Adolescencija

Adolescencija je razvojni period u kojem se nalazi vaše dijete. Većina autora navodi kako je razdoblje adolescencije teško i složeno, kako za mlade tako i za njihovu okolinu.
Adolescencija kao prijelazni period između djetinjstva i odrasle dobi označava promjene u izgledu, načinu mišljenja i socijalnim situacijama. Početak adolescencije određen je biološkim promjenama, stjecanjem spolne zrelosti, dok je njen kraj određen socijalnim činiocima, tj. stjecanjem socijalne zrelosti.

Kvalitetni roditeljski odnos u djetinjstvu potiče cjelovit psihički razvoj i stjecanje tzv. temeljne sigurnosti što je preduvjet oblikovanja samosvjesne osobe. Roditelji oblikuju ponašanje i stavove svoje djece. Drukčije rečeno, djeca uče iz ponašanja roditelja.

Obitelj je jedan od najaktivnijih čimbenika u procesima odrastanja i socijalizacije.

Svako društvo naglašava potrebu za procesom učenja društvenih vrijednosti i normi koje osobi pomažu da se što bolje uklopi u zajednicu kako bi što efikasnije ostvarila svoj cilj.

Obitelj je sredina u kojoj se većim dijelom sve to odvija.Ona je također prostor razumijevanja i prihvaćanja, učenja i odbacivanja, prostor otpora i nasilja, prava i odogovornosti.

Neuspjeh

Mnoga djeca u školi doživljavaju neuspjeh, koji može imati različite varijante: neuspjeh u učenju, druženju s vršnjacima, komunikaciji s profesorima.

Zašto doživljavaju neuspjeh ?
Neuspjeh doživljavaju jer su zbunjena, boje se i dosadno im je. Najviše se boje neuspjeha, razočarenja i izazivanja nezadovoljstva kod brojnih odraslih osoba koje ih okružuju. Često ti odrasli od djece očekuju puno i previše, bez pitanja da li oni to mogu.
Neuspjeh se, u kulturi koja je okrenuta samo uspjehu i samo njega očekuje, teško prihvaća. Doživljaj neuspjeha od strane roditelja, a o djeci da i ne govorimo, ima izrazito stresno značenje.

Boje se neuspjeha jer on ne dovodi do napredovanja, poštovanja drugih i samopoštovanja, samopouzdanja.

Djeca koja dugo doživljavaju strah i neuspjeh razrađuju strategiju slabosti, nesposobnosti i nemoći.

Nesposobnost ima jednu prednost. Kada se pripremite na promašaj jedna stvar je sigurna: ne možete se razočarati. Ne možete ispasti iz kreveta kad spavate na podu.

Zašto slabiji učenici prvi predaju prazne papire kod pismene provjere znanja?
Zato jer kad predaju papir napetost prestaje, a ne zato što ime se neda razmišljati znaju ili ne odgovor. Čim napetost nestane osjećaju se bolje, o negativnim posljedicama razmišljat će poslije.
Ako učenik ne pokazuje interes za situaciju, materijale, sadržaje koji mu se pružaju, njegova pažnja skrenut će do onog što ga interesira i nikakve molbe ni prijetnje neće ga vratiti na ono što mu se nudi.